субота, 7. децембар 2013.

Zanimljivosti o pivu

           Najpopularniji alkoholni napitak na svetu, pivo, mahom se sastoji od vode koja pivopijama širom sveta i nije naročito interesantna. Ali, činjenica je da kroz istoriju stanovnici velikog dela planete nisu uvek imali hemijski čistu i ispravnu vodu za piće – zahvaljujući dezinfikujućem dejstvu alkohola nastalog fermentacijom prilikom proizvodnje, pivo je bilo zdravije za konzumaciju! Pa, možemo reći da i danas ima mnogih koji veruju u ovakav odnos snaga!

           Nekada davno, Vikinzi su verovali da ih u Valhali ( njihovom raju) čeka džinovska koza iz čijeg vimena teku neiscrpne količine piva! Oni su se pre svake bitke opijali pićem koje su nazivali „aul“ („ale“) i u boj odlazili sa povećanom hrabrošću, najčešće bez oklopa i ponekad nagi do pojasa! Pivo se prvi put spominje 6000 godina pre nove ere, a najstariji recept za pivo pronađen je na 4000 godina staroj sumerskoj pločici na kojoj se nalazi Himna Ninkasi, molitva bogovima pića. Pivnica Anchor Brewing Company i danas proizvodi limitirane serije piva po ovom receptu pod etiketom Ninkasi.

            Da pivo kroz istoriju nije igralo beznačajnu ulogu kazuje i podatak da ono danas ima i svog sveca zaštitnika. Biskup u benediktanskom samostanu, kasnije poznat kao sveti Arnold,   koji je u jedanaestom veku podsticao lokalno stanovništvo u Francuskoj na ispijanje piva zbog njegovog blagotvornog dejstva na zdravlje, toliko je oduševio Francuze da su ga proglasili svecem.

           Pivo pominju i rimski istoričari Plinije i Tacit i naročito ističu da su u ovom napitku uživala saksonska, keltska i germanska plemena. Tokom Srednjeg veka, recepte i kulturu proizvodnje piva preneli su katolički monaški redovi koji su za vreme posta pivo konzumirali umesto hleba. Sve do 1420-e godine, sva piva proizvođena su procesom „gornjeg vrenja“ dok u Nemačkoj nije izumljen način prozvodnje „donjim vrenjem“. Tako se danas, na osnovu dužine vrenja, piva dele na dve osnovne kategorije: „ale“(„ejl) i „lager“.

            Širom sveta popularni „medeni mesec“ takođe je povezan sa kulturom piva. U drevnom Vavilonu postojao je običaj da nevestin otac tokom prvih mesec dana braka snabdeva svog zeta sa onoliko medovine (koja je inače pivo spravljeno na bazi meda) koliko on može da popije. Dakle, ne radi se o najsrećnijim trenucima bračnog života; „medeni mesec“ je izraz nastao u vezi sa mladoženjinim opijanjem! Da li je to mladu činilo srećnom? Pa, zapitajte se sami!

             

Levi's – brend za sva vremena


           Nijedan odevni predmet nije „američkiji“ od danas širom sveta popularnog džinsa. Sve je počelo 1873. godine kada su dva vizionarska iseljenika, Jakob Dejvis i Levi Štraus načinili od teksasa  najpoznatiji materijal za odeću na svetu. „Strukovani kombinezoni“ bilo je tradicionalno ime po kom je prvi džins bio poznat, izumljen u svrhu da predstavlja kvalitetne radničke pantaline za kopače zlata u Kaliforniji.

           O samom nastanku brenda Levi's kruže brojne legende, pre svega zbog činjenice da je veći deo arhiva firme Levi's and Co izgoreo u požaru u San Francisku 1906.godine. Krojač Jakob Dejvis bio je stalna mušterija Levi Štrausa koji je držao svoju trgovinu. Ideja džinsa zapravo je njegova. Suočen sa stalnim pritužbama radnika da se džepovi njihovih pantalona kidaju, rešio je problem tako što ih je pričvrstio metalnim nitnama. No, Dejvis nije imao neophodnih 68 dolara da zaštiti svoj patent i obratio se Štrausu. Tako je njihova saradnja počela.

           Dok je Jakob nadzirao fabrike, Levi je bio zadužen za marketing. Konkurencija je rasla i moralo se izdržati. U toj borbi nastao je i najčuveniji logo Levi's-a, dva konja koji bezuspešno pokušavaju pokidati par farmerica. Iako su kreirane 1873. leviske su svoj debi u svetu mode imale tek 1935-e kada su se pojavile na naslovnici časopisa Vogue. Zanimljivo je da je današnji oblik farmerica počeo da se proizvodi dvadesetih godina prošlog veka i da prvi model 501 nije ima petljice za kaiš. Nakon što su prihvaćene od holivudskih glumaca i buntovnički nastrojenih umetnika, leviske su postale kuturna ikona mladih i simbol pobune. Svetsku slavu Levi's je stekao šezdesetih godina prošlog veka, kada se prvi put i počinje upotrebljavati naziv „džins“- pre toga popularan naziv je bio „pantalone sa nitnama“.

             Blaža kriza nastupila je devedesetih godine kada su u modu ušle široke farmerice a kompanija ostala dosledna svojim uskim modelima. Međutim, popularne „leviske“ su neuništive kao što i sam logo kaže, i najveći svetski brend u industriji džinsa danas godišnje prihodi 4,3 milijarde dolara.